993
Na temelju članka 66. stavak 1; članka 70. stavak 4; članka 71. stavak 1; članka 73. stavak 1; članka 74. stavak 2; i članka 75. stavak 4, Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (»Narodne novine« br. 131/1997.), ministar poljoprivrede i šumarstva donosi
Članak 1.
Ovim Pravilnikom se propisuje način ispitivanja sorti stočne repe u pokusnom polju i laboratoriju, te statistička analiza podataka u svrhu priznavanja novostvorenih domaćih sorti i uvođenja u proizvodnju stranih sorti.
Ispitivanjem sorti u pokusnom polju i laboratoriju utvrđuje se gospodarska vrijednost sorti kao što je: broj i prirod korijenova (kg/parceli) i drugo.
Članak 2.
Zahtjev za priznavanje (u daljnjem tekstu: zahtjev) podnosi se Zavodu za sjemenarstvo i rasadničarstvo (u daljnjem tekstu: Zavod) do 1. ožujka.
Članak 3.
Ispitivanje sorte u pokusnom polju traje 3 godine, a provodi ga Zavod.
Članak 4.
Za svaku godinu ispitivanja podnositelj zahtjeva Zavodu dostavlja 2 kg sjemena. Sjeme treba dostaviti Zavodu do 10. ožujka.
Sjeme sorti uključujući sorte standarde dostavlja se netretirano. Zavod obvezno obavlja tretiranje sjemena svih sorti i sorti standarda istim pesticidima.
Kakvoća sjemena mora odgovarati odredbama Pravilnika o temeljnim zahtjevima za kakvoću, pakiranje i deklariranje poljoprivrednog bilja (»Narodne novine« br. 133/99.).
Članak 5.
Podnositelj zahtjeva treba dostaviti sljedeće podatke o sjemenu: masu 1000 sjemenki (g), čistoću sjemena (%), klijavost sjemena (%) i normu sjetve (broj klijavih sjemenki/m2).
Članak 6.
Ispitivanje sorti stočne repe obavlja se u pokusnim poljima različitim po klimatskim, pedološkim i drugim karakteristikama:
? područje: Zagreba, Kutjeva i Osijeka.
II. ISPITIVANJE U POKUSNOM POLJU
Članak 7.
Pokusi se u pokusnom polju postavljaju prema najpogodnijem planu pokusa s obzirom na prijavljeni broj genotipova, a u cilju njihove preciznije procjene, kao i učinkovitije analize.
Članak 8.
Sjetva se obavlja sijačicom
na veći sklop, a u fazi 2 – 3 para stalnih listova stočna repa se
prorijedi, tako da se ostvari predviđeni sklop.
|
(cm) |
|
(16 m2) |
|
|
|
|
Članak 9.
Površina parcele iznosi 16 m2, a čine ju 4 redova dužine 8 m, uz razmak između redova od 50 cm. Razmak između ponavljanja iznosi 2 m.
Na početku i kraju pokusa siju se 4 reda standarda kao zaštitni pojas.
Članak 10.
Za sve vrijeme trajanja ispitivanja jedne sorte u pokusnom polju i laboratoriju usporedba se obavlja s istim standardnim sortama.
Standardna sorta je opće poznata sorta, koja prema svojim biološkim i gospodarskim svojstvima ima najveću vrijednost za namjenu radi koje se ispituje nova sorta. Standardnu sortu određuje Povjerenstvo za priznavanje sorti ratarskog bilja, povrća i cvijeća.
Članak 11.
Podnositelj zahtjeva ima pravo tijekom vegetacijske sezone obići pokuse i informirati se o pokusima pri čemu mu djelatnik Zavoda otvara šifre za njegove sorte i za sorte standarde.
Opažanja tijekom vegetacije
Članak 12.
Tijekom vegetacije utvrđuju se sljedeći podaci:
?datum sjetve, nicanja,
? boja i oblik lista, boja peteljke,
? boja i oblik korijena, % repe u tlu,
? % proraslica, % bolesnih korijenova.
Skale za opažanja i način ocjenjivanja utvrđene su Uputama za opažanja tijekom vegetacije koje su tiskane uz ovaj pravilnik i njegov su sastavni dio.
Članak 13.
Na svim pokusnim poljima obavlja se zaštita od štetnika i korova odgovarajućim pesticidima prema uobičajenoj proizvodnoj praksi.
Članak 14.
Tijekom ispitivanja, na pokusnim lokacijama u uvjetima prirodne infekcije, prati se pojava i ocjenjuje intenzitet napada pjegavosti lista (Cercospora beticola).
Intenzitet napada bolesti i štetnika ocjenjuje djelatnik Zavoda na svim pokusnim poljima prema skalama koje se nalaze u Uputama za opažanja tijekom vegetacije.
Članak 15.
Vađenje stočne repe obavlja se u tehnološkoj zriobi. Tada se utvrđuje broj i prirod korijenova (kg/parceli), a za potrebe analize suhe tvari korijena (%) uzima se prosječni uzorak (oko 10 repa) sa svake parcele.
III. ISPITIVANJE U LABORATORIJU
Članak 16.
Analize suhe tvari korijena se obavljaju na kraju svake godine ispitivanja, na prosječnim uzorcima svih parcela, ponavljanja i pokusnih mjesta. Sve uzorke jednog pokusnog mjesta treba analizirati u jednom laboratoriju, po mogućnosti najbližem pokusnoj lokaciji. Repu treba dostaviti u laboratorij istog dana kada je izvađena.
IV. STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA POKUSA
Članak 17.
Analiziraju se samo podaci s osnovnih parcela na kojima je ostvareno najmanje 80% od planiranog sklopa. Ukoliko je za neki hibrid ostvareni sklop manji od dozvoljenog samo u jednoj repeticiji, taj se podatak zamjenjuje prosječnom vrijednošću preostalih repeticija. U slučaju da minimalni dozvoljeni sklop za neki hibrid nije ostvaren u više od jedne repeticije, podaci tog hibrida se ne analiziraju.
Članak 18.
Za statističku analizu pokusnih podataka primjenjuje se analiza varijance i odgovarajući testovi za testiranje varijanci i razlika između prosječnih vrijednosti (F-test, t-test, uz P=0.05 i P=0.01). Podaci se obrađuju po lokacijama i godinama, a izračunavaju se i varijacijski koeficijenti.
Članak 19.
Analizom varijance obrađuju se svojstva: prirod korijena, prirod lista, prirod suhe tvari korijena, prirod suhe tvari lista, a ostala za priznavanje relevantna svojstva prikazat će se prosječnim vrijednostima, rasponima (max - min) i drugim, ovisno o prirodi dostupnih podataka.
Rezultati ispitivanja
Članak 20.
Godišnji rezultati ispitivanja iz pokusnog polja i laboratorija ovisno o vrsti poljoprivrednog bilja dostavljaju se podnositelju zahtjeva na temelju kojih je podnositelj zahtjeva dužan obavijestiti Zavod o nastavku ispitivanja sorte do roka određenog u članku 4. ovog Pravilnika.
Članak 21.
U službenom glasilu Zavoda objavljuju se završni rezultati ispitivanja iz pokusnog polja i laboratorija.
Članak 22.
Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/01-01/69
Urbroj: 525-1-01-1
Zagreb, 21. lipnja 2001.
Ministar
mr. sc. Božidar Pankretić, v. r.